Umjetna inteligencija više nije tema rezervisana samo za naučne laboratorije, velike kompanije i filmove o budućnosti. Ona je već prisutna u telefonu koji nosimo u džepu, automobilu kojim putujemo, aplikacijama koje koristimo i sadržaju koji svakodnevno gledamo.
Mnogi ljudi je koriste, a da toga nisu ni svjesni. Kada nam telefon predloži najbrži put do posla, kada nam streaming aplikacija preporuči film ili kada tastatura dovrši rečenicu umjesto nas, iza toga često stoje sistemi umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija ne mijenja samo velike poslove i industrije. Ona polako mijenja i male, svakodnevne odluke običnog čovjeka.
Šta je zapravo umjetna inteligencija?
Najjednostavnije rečeno, umjetna inteligencija je tehnologija koja računarima omogućava da prepoznaju obrasce, obrađuju velike količine podataka i daju prijedloge ili odgovore koji podsjećaju na ljudsko zaključivanje.
To ne znači da računar razmišlja i osjeća kao čovjek. Umjetna inteligencija nema vlastita iskustva, savjest ni životnu mudrost. Ona obrađuje podatke na osnovu kojih je napravljena i može pogriješiti, posebno kada su informacije nepotpune ili netačne.
Telefon danas zna mnogo više nego nekada
Nekada je telefon služio za pozive i poruke. Danas može prepoznati lice, prevesti razgovor, ukloniti neželjene fotografije, predložiti odgovor na poruku i upozoriti nas da krenemo ranije zbog gužve u saobraćaju.
Aplikacije koriste umjetnu inteligenciju da bi prepoznale glas, sliku ili lokaciju. Zbog toga možemo izgovoriti pitanje umjesto da ga napišemo, fotografisati dokument i pretvoriti ga u tekst ili brzo prevesti natpis na stranom jeziku.
Za čovjeka koji putuje, radi s ljudima iz drugih zemalja ili ima problema s vidom i kretanjem, takve mogućnosti mogu biti veoma korisne. Tehnologija tada nije samo zabava, nego pomoć u svakodnevnom životu.
Umjetna inteligencija na poslu
Na poslu umjetna inteligencija najčešće preuzima ponavljajuće zadatke. Može sortirati elektronsku poštu, napraviti sažetak dugog dokumenta, pomoći pri pisanju dopisa ili pronaći određenu informaciju u velikoj količini podataka.
To može uštedjeti vrijeme, ali ne znači da će čovjek prestati biti potreban. Neko mora postaviti pravo pitanje, provjeriti odgovor i donijeti konačnu odluku.
Radnik koji zna koristiti ove alate može brže završiti administrativne zadatke. Međutim, osoba koja slijepo vjeruje svemu što joj program napiše može napraviti ozbiljnu grešku. Umjetna inteligencija može sastaviti uvjerljiv tekst koji ipak sadrži pogrešne podatke.
| Oblast | Kako AI može pomoći | Šta čovjek mora provjeriti |
|---|---|---|
| Pisanje | Prijedlog teksta i ispravka jezika | Tačnost i ton poruke |
| Organizacija | Podsjetnici i raspored | Prioriteti i rokovi |
| Pretraga | Brže pronalaženje informacija | Pouzdanost izvora |
| Prevođenje | Prvi prevod teksta ili razgovora | Značenje i kontekst |
| Analiza | Uočavanje obrazaca u podacima | Konačni zaključak |
Pomoć učenicima i roditeljima
Učenik može koristiti umjetnu inteligenciju da mu objasni matematički zadatak, pojasni nepoznatu riječ ili predloži plan učenja. Roditelj može dobiti ideje za vježbe, izlete ili objašnjenje složenog školskog gradiva.
Ipak, postoji velika razlika između pomoći i prepisivanja. Ako program napiše cijeli domaći zadatak, učenik možda dobije gotov tekst, ali ne dobije znanje. Najkorisnije je tražiti objašnjenje korak po korak, a zatim samostalno riješiti sličan problem.
UNESCO upozorava da upotreba umjetne inteligencije u obrazovanju treba štititi prava učenika i nastavnika, uz očuvanje ljudske procjene i odgovornosti.1
Zdravlje: korisna pomoć, ali ne i ljekar
Aplikacije mogu pratiti broj koraka, san, puls ili vrijeme provedeno u kretanju. Neki sistemi mogu pomoći zdravstvenim radnicima da uoče određene obrasce na snimcima ili u medicinskim podacima.
To može biti korisno za praćenje navika, ali umjetna inteligencija ne treba zamijeniti ljekara. Simptom koji program prepozna nije isto što i stručna dijagnoza. Ako čovjek ima zdravstveni problem, savjet treba potražiti od kvalifikovanog zdravstvenog radnika.
Posebno treba biti oprezan s unošenjem osjetljivih zdravstvenih podataka u nepoznate aplikacije. Ono što napišemo na internetu ne treba automatski smatrati privatnim.
Kupovina, vijesti i sadržaj koji gledamo
Kada otvorimo društvenu mrežu, često ne vidimo slučajan redoslijed objava. Algoritmi procjenjuju šta bi nam moglo biti zanimljivo na osnovu ranijih klikova, gledanja i pretraga.
Slično se dešava u online trgovinama. Nakon što pogledamo određeni proizvod, mogu nam se pojaviti slične ponude. To je praktično, ali istovremeno može stvoriti osjećaj da nas internet stalno prati.
Najveći problem nastaje kada algoritam korisniku neprestano prikazuje samo sadržaj s kojim se već slaže. Tada čovjek može steći utisak da svi misle isto kao on, iako je stvarnost mnogo raznovrsnija.
Opasnost od lažnih snimaka i prevara
Umjetna inteligencija omogućava izradu uvjerljivih fotografija, glasova i videozapisa. Zbog toga više nije dovoljno reći: „Vidio sam na snimku, mora biti istina.“
Prevaranti mogu imitirati glas člana porodice, poslati lažnu poruku ili napraviti sadržaj koji izgleda kao da ga je objavila poznata osoba. Evropska komisija posebno upozorava na rizike dezinformacija, manipulacije, prevare i lažnog predstavljanja povezanih s razvojem AI sistema.2
Prije nego što pošaljemo novac ili podijelimo osjetljivu informaciju, treba nazvati osobu drugim putem i provjeriti šta se zaista dogodilo. Hitnost, pritisak i rečenice poput „ne govori nikome“ često su znak da treba zastati.
Hoće li ljudi izgubiti posao?
Neki poslovi će se promijeniti, a pojedini zadaci će biti automatizovani. To se već dešavalo i s ranijim tehnologijama. Mašine su preuzele dio fizičkog rada, računari dio računovodstva, a internet dio komunikacije.
Umjetna inteligencija vjerovatno neće jednostavno zamijeniti sve ljude. Prije će promijeniti način na koji ljudi rade. Biće važnije znati postaviti dobar zahtjev, procijeniti rezultat, komunicirati s drugima i preuzeti odgovornost za odluku.
Ljudske osobine poput povjerenja, saosjećanja, iskustva i razumijevanja lokalnog konteksta ne mogu se svesti samo na obradu podataka. Čovjek koji zna saslušati drugog čovjeka i dalje ima vrijednost koju nijedan alat ne može jednostavno kopirati.
Kako koristiti AI pametno?
Najsigurniji pristup je koristiti umjetnu inteligenciju kao pomoćnika, a ne kao konačni autoritet. Dobro je tražiti ideje, objašnjenja i nacrte, ali važne informacije treba provjeriti iz pouzdanih izvora.
Ne treba unositi broj lične karte, lozinke, podatke s bankovne kartice, povjerljive poslovne dokumente ili tuđe privatne informacije u nepoznate alate. Također ne treba vjerovati aplikaciji samo zato što je odgovor napisan samouvjereno.
Prije korištenja bilo kojeg AI odgovora korisno je postaviti tri pitanja:
- Da li je informacija važna i može li mi pogrešan odgovor nanijeti štetu?
- Mogu li je provjeriti na službenoj ili pouzdanoj stranici?
- Da li sam u alat unio podatke koje ne bih dao nepoznatoj osobi?
Tehnologija je onoliko dobra koliko je dobro koristimo
Umjetna inteligencija može pomoći običnom čovjeku da brže uči, lakše organizuje dan, pronađe informaciju i savlada zadatak koji mu je ranije izgledao težak. Ali može širiti i greške, zadirati u privatnost i učiniti prevare uvjerljivijim.
Zato pitanje nije samo hoće li umjetna inteligencija promijeniti naš život. Ona ga već mijenja. Pravo pitanje glasi: hoćemo li je koristiti svjesno ili ćemo dopustiti da ona neprimjetno donosi odluke umjesto nas?
Najbolji odnos prema novoj tehnologiji nije slijepo oduševljenje niti strah. To je oprezna radoznalost: koristiti ono što nam pomaže, provjeriti ono što je važno i sačuvati ono što nas čini ljudima.
A vi, koristite li već umjetnu inteligenciju u svakodnevnom životu? Da li vam više pomaže ili vas ponekad zabrinjava?
Odgovori